STATUT GRADA DONJEG MIHOLJCA

I.  OPĆE ODREDBE

Članak  1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Donjeg Miholjca, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Donjeg Miholjca, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Donjeg Miholjca.

Članak 2.

(1) Grad Donji Miholjac je jedinica lokalne samouprave.

(2) Naziv, područje i sjedište Grada Donjeg Miholjca određeni su  zakonom.

(3) Grad Donji Miholjac obuhvaća područje naselja: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Radikovci, Rakitovica, Podgajci Podravski i Sveti Đurađ.

(4) Granice Grada Donjeg Miholjca idu granicama područja rubnih katastarskih općina odnosno rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. Početna točka je tromeđa k.o. Viljevo, k.o. Donji Miholjac i N.R. Mađarska. Od početne točke granica grada ide na istok državnom granicom, rijekom Dravom, do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Gat i N.R.Mađarska.       Od te točke granica ide na jug po graničnoj liniji k.o. Podgajci Podravski, k.o. Gat do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Črnkovci i k.o. Gat.Otud jugozapadno granicom k.o. Podgajci Podravski i k.o. Črnkovci do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Črnkovci i k.o. Bočkinci.     Dalje smjera zapadno granicom k.o. Podgajci Podravski, k.o. Bočkinci do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Bočkinci i k.o. Sveti Đurađ. Zatim ide na jug do rijeke Karašice međom između k.o. Bočkinci i k.o. Sveti Đurađ, zatim Karašicom na zapad do tromeđe k.o. Čamagajevci, k.o. Radikovci i k.o. Sveti Đurađ. Dalje se lomi u smjeru juga i ide granicom k.o. Čamagajevci i k.o. Radikovci do ceste Radikovci-Čamagajevci ispred kućnog broja 1a u naselju Čamagajevci. Ista ide dalje prema jugu novom granicom između k.o. Radikovci i k.o. Čamagajevci do puta k.č.br. 819 u k.o. Radikovci. Lomi se u smjeru istoka i ide u dužini cca 500 m do kraja istog puta. Tu se lomi u smjeru juga i ide do kanala Kurnjak  IX. Zatim se lomi u smjeru zapada. Ide kanalom Kurnjak IX. do kanala Kurnjak VIII. Ide kanalom Kurnjak VIII. u smjeru jugoistoka do kanala Kurnjak XII. Lomi se i ide u smjeru istoka kanalom Kurnjak XIII. do kanala Kurnjak V. Lomi se u smjeru jugoistoka i ide kanalom Kurnjak V. do kanala Strug. Lomi se u smjeru istoka i ide kanalom Strug do kanala Mirkovac I. Lomi se u smjeru sjeverozapada i ide kanalom Mirkovac I. do puta k.č.br. 429 u k.o. Radikovci uz kanal Slatine. Lomi se i ide južnom stranom tog puta u dužini cca 730 m do tromeđe k.o. Miholjački Poreč, k.o. Radikovci i k.o. Šljivoševci. Tu se lomi u smjeru jugozapada i ide novom granicom između k.o. Šljivoševci i k.o. Miholjački Poreč do makadam ceste u rudini Bratuševci te istom do državne ceste Donji Miholjac-Našice gdje se lomi na jug i ide desnom stranom ceste do poljskog puta (k.č.br. 736 i 735) ispred sela Magadenovac. Južnom stranom istog puta do kanala (k.č.br. 632), lijevom stranom kanala na jug do mjesta gdje kanal siječe granicu k.o. Beničanci i k.o. Golinci. Istom granicom na zapad do tromeđe k.o. Golinci, k.o. Beničanci i k.o. Kućanci.           Dalje na sjeverozapad granicom k.o. Golinci i k.o. Kućanci do tromeđe Golinci, Kućanci i Kapelna. Dalje na sjeveroistok do Karašice, tj. tromeđe (Golinci, Kapelna, Donji Miholjac). Dalje rijekom Karašicom do kraja šume Karaš, tj. do mjesta gdje se kanal (k.č.br. 4125) ulijeva u Karašicu.   Desnom stranom kanala tj. rubom šume Karaš na sjever do Jozinaca tj. puta k.č.br. 4259/2. Južnom stranom puta na jugoistok do kanala k.č.br. 4126/1. Desnom stranom kanala do ceste Donji Miholjac-Ivanovo, istim kanalom na sjeveroistok cca 250 m gdje siječe cestu Donji Miholjac-Ivanovo i nastavlja južnom stranom puta (k.č.br. 4242) do odušnog kanala Drava-Karašica. Dalje odušnim kanalom tj. granicom k.o. Donji Miholjac i k.o. Viljevo na sjever do početne točke.

(5) Granice Grada Donjeg Miholjca mogu se mijenjati na način i po postupku propisanom zakonom

Članak 3.

(1) Grad Donji Miholjac  je pravna osoba.

(2) Sjedište Grada Donjeg Miholjca je u Donjem Miholjcu, ulica Vukovarska 1.

II. OBILJEŽJA GRADA DONJEG MIHOLJCA

Članak 4.

(1) Grad Donji Miholjac ima povijesni grb, pečat i zastavu.

(2) Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Grad Donji Miholjac i izražava pripadnost Gradu Donjem Miholjcu.

(3) Grb i zastava koriste se na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo Grada Donjeg Miholjca

(4) Način i uvjeti upotrebe grba, pečata i zastave Grada Donjeg Miholjca utvrđuju se posebnom odlukom u skladu sa zakonom.

(5 Na temelju mjerila utvrđenih odlukom iz stavka 4. ovog članka, gradonačelnika, može  odobriti uporaba grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa Grada Donjeg Miholjca.

Članak 5.

(4) Grb Grada Donjeg Miholjca je povijesni grb Grada Donjeg Miholjca: u plavom sveti Mihael sa štitom u lijevoj, a mačem u desnoj ruci probada zmaja.

Članak 6.

(1) Zastava je bijele boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.

(2) Omjer širine i dužine zastave je 1:2.

Članak 7.

(1) Dan Grada Donjeg Miholjca je 29. rujna, koji se svečano  slavi kao gradski blagdan.

(2) U Gradu Donjem Miholjcu  se svečano obilježavaju sljedeći dani:

- 16. rujna, dan oslobođenja Miholjštine (oslobađanje graničnih vojarne tzv. JNA u Donjem Miholjcu, Viljevu i Podravskoj Moslavini. 1991. godine)

- 28. lipnja  ,dan 107.  brigade HV -a

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 8.

Gradsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za iznimna dostignuća i doprinos od  značenja za razvitak i ugled Grada Donjeg Miholjca, a osobito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene.       

Članak 9.

Javna priznanja Grada Donjeg Miholjca su:

1. Počasni građanin Grada Donjeg Miholjca

2. Zlatna plaketa Grb  Grada Donjeg Miholjca

3. Pečat Grada Donjeg Miholjca

4. Pohvalnica Grada Donjeg Miholjca

5. Zahvalnica Grada Donjeg Miholjca

Članak 10.

Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele, tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

IV. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE)  SAMOUPRAVE

Članak 11.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Donji Miholjac uspostavlja i održava suradnju  s drugim jedinicama lokalne  i područne (regionalne) samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 12.

(1) Gradsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl.) o suradnji sa pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje.

(2) Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća

Članak 13.

Sporazum  o suradnji Grada Donjeg Miholjca i općine ili grada druge države objavljuje se u Službenom glasniku  Grada Donjeg Miholjca.

V. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG

Članak 14.

Grad Donji Miholjac  je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te  podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Grada Donjeg Miholjca.

Članak 15.

(1) Grad Donji Miholjac u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni  državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

• uređenje naselja i stanovanje,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• komunalno gospodarstvo,
• brigu o djeci,
• socijalnu skrb,
• kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
• zaštitu potrošača,
• zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
• protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,
• promet na svom području , te
• ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

(2) Grad Donji Miholjac obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.

(3) Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i gradonačelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.            

Članak 16.

(1) Grad Donji Miholjac može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 15. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.

(2) Odluku o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela iz stavka 1, ovog članka donosi Gradsko vijeće, temeljem koje gradonačelnik sklapa sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela kojim se propisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od značaja za to tijelo.

Članak 17.

Gradsko vijeće Grada Donjeg Miholjca može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada prenijeti na  Osječko-baranjsku županiju u skladu sa njezinim Statutom.

VI. NESPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

1. Referendum

Članak 18.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 19 .

(1) Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

(2) Savjetodavni referendum može se raspisati radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Grada.

(3) Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma može temeljem odredaba zakona i ovog Statuta, dati jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Donjeg Miholjca i 20% ukupnog broja birača  Grada Donjeg Miholjca.

Članka 20.

(1) Gradsko vijeće dužno se izjasniti o podnesenom prijedlog propisanog broja članova Gradskog vijeća, gradonačelnika ili većine vijeća mjesnih odbora i ako prijedlog prihvati, u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga donijeti odluku o raspisivanju referenduma.

(2) Ako je prijedlog za raspisivanje referenduma predložio propisani broj birača, predsjednik Gradskog vijeća u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga dostavlja prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu radi utvrđivanja ispravnosti podnesenog prijedloga. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Gradsko vijeće će u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga raspisati referendum.

Članak 21.

(1) Odluka o raspisivanju referenduma  sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u Službenom glasniku Grada i mrežnim stranicama Grada.

Članak 22.

Pravo glasovanja na referendumu imaju birači koji imaju prebivalište na području Grada Donjeg Miholjca i upisani su u popis birača.

Članak 23.

Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 19. stavka 1. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko vijeće.

Članak 24.

Postupak provođenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru  zakonitosti, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

2. Zbor građana

Članak 25.

(1) Zbor građana saziva vijeće mjesnog odbora radi izjašnjavanja građana o pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga Grada Donjeg Miholjca.

(2) Zbor građana saziva se za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora koje čini zasebnu cjelinu.

Članak 26.

(1) Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada.

(2) Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća.

(3) Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od  60 od dana zaprimanja prijedloga.

(4) Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća za područje mjesnog odbora ili za dio područja mjesnog odbora koje čini zasebnu cjelinu.

Članak 27.

Zbor građana može sazvati i gradonačelnik radi izjašnjavanja građana o pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga Grada xxx.

Članak 28.

(1) Odlukom o sazivanju zbora građana određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zbora građana, područje za koje se saziva, te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.

(2) Mišljenje dobiveno od zbora građana obvezatno je za mjesni odbor, a savjetodavno za Gradsko vijeće i gradonačelnika,

Članak 29.

(1) Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 20% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.

(3) Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, ako se na zboru građana većinom glasova prisutnih ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

Članak 30.

Način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana detaljnije će se urediti posebnom odlukom Gradskog vijeća.

3. Prijedlozi građana

Članak 31.

(1) Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje općeg akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, te podnositi peticije o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada Donjeg Miholjca.

(2) Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu i peticiji iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10%  od ukupnog broja birača u Gradu Donjem Miholjcu.

(3) Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga.

Članak 32.

Način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanje o njima i druga pitanja uredit će se posebnom odlukom Gradskog vijeća

4. Predstavke i pritužbe građana

Članak 33.

(1) Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Donjeg Miholjca kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

(2) Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada Donjeg Miholjca odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

(3) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe,  te neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada. Predstavke i pritužbe mogu se podnijeti i elektroničkim putem.

VII. TIJELA  GRADA DONJEG MIHOLJCA

Članak 34.

Tijela Grada Donjeg Miholjca su Gradsko vijeće i  Gradonačelnik.

1. GRADSKO VIJEĆE

Članak 35.

(1) Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

(2) Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su gradonačelnika.

(3) Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Gradsko vijeće.

Članak 36.

(1) Gradsko vijeće donosi:

• Statut Grada,
• Poslovnik o radu,
• odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,
• proračun i odluku o izvršenju proračuna,
• godišnje i polugodišnje  izvješće o izvršenju proračuna,
• odluku o privremenom financiranju,
• odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina i raspolaganju ostalom imovinom Grada u visini pojedinačne vrijednosti više od 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, ako je stjecanje i otuđivanje odnosno nekretnina i pokretnina te drugom raspolaganju imovinom planirano u proračuni i provedeno u skladu sa zakonom,
• odluku o promjeni granice Grada Donjeg Miholjca,
• uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,
• donosi odluku o  kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,
• osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za  Grad,
• daje prethodne suglasnosti na statute  ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,
• odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad, za zaduživanje iznad iznosa od 500.000,00 kn,
• donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne  samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,
• raspisuje lokalni referendum,
• propisuje uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje,
• bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,  
• bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća,
• odlučuje o pokroviteljstvu,
• donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,
• imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,
• donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

(2) U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, predsjednik Gradskog vijeća može u ime Gradskog vijeća preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, sportske ili druge manifestacije od značaja za Grad Donji Miholjac. O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik obavještava Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Članak 37.

Gradsko vijeće sukladno zakonu osniva Savjet mladih Grada Donjeg Miholjca kao savjetodavno tijelo koje promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih u Gradu Donjem Miholjcu.

Članak 38.

(1) Gradsko vijeće donosi Statut Dječjeg gradskog vijeća kojim se uređuje sastav Dječjeg gradskog vijeća, način izbora vijećnika i dječjeg gradonačelnika, mandat vijećnika i gradonačelnika, prava i obveze vijećnika, djelokrug rada i način rada.

(2) Dječje gradsko vijeće osigurava djeci slobodno izražavanje mišljenja, iznošenje prijedloga i sudjelovanje u procesu donošenja odluka.

Članak 39.

(1) Gradsko vijeće ima predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika.

(2) Predsjednik i prvi potpredsjednik biraju se iz reda predstavničke većine, a drugi potpredsjednik iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog. Ako predstavnička manjina ne predloži drugog predsjednika, drugog predsjednika može predložiti predstavnička većina.

(3) Predsjednik Gradskog vijeća odlučuje koji ga od potpredsjednika zamjenjuje u slučaju spriječenosti.

(4) Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna  i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću. Predsjednik i potpredsjednici  imaju pravo na naknadu sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

Članak 40.

(1) Predsjednik Gradskog vijeća:

• zastupa Gradsko vijeće
• saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,
• predlaže dnevni red Gradskog vijeća,
• upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
• brine o postupku donošenja odluka i općih akata,
• održava red na sjednici Gradskog vijeća,
• usklađuje rad radnih tijela,
• potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće,
• brine o suradnji Gradskog vijeća i Gradonačelnika,
• brine se o zaštiti prava vijećnika,
• obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Gradskog vijeća.

(2) Predsjednik  Gradskog vijeća dostavlja statut, poslovnik, proračun i druge opće akte nadležnom tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt zajedno s izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akata.

Članak 41.

(1) Gradsko vijeće ima 13 članova.

Članak 42.

(1) Mandat članova Gradskog vijeća počinje danom konstituiranja Gradskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela.

(2) Član Gradskog vijeća dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

(3) Član Gradskog vijeća ima pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.

(4) Član Gradskog vijeća ima pravo na opravdani izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela, sukladno sporazumu s poslodavcem.

(5) Član Gradskog vijeća nema obvezujući mandat i nije opoziv.

Članak 43.

(1) Članu Gradskog vijeća prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

• ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,
• ako je pravomoćnom sudskom odlukom  potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,
• ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,
• ako mu prestane prebivalište s područja Grada Donjeg Miholjca danom prestanka prebivališta,
• ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom prestanka,
• smrću.

(2) Članu Gradskog vijeća kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije mandat ne prestaje prestankom hrvatskog državljanstva.

Članak 44.

(1) Članu Gradskog vijeća koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama posebnog zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme ga zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.

(2) Član Gradskog vijeća dužan je u roku od 8 dana od dana prihvaćanja nespojive dužnosti o tome obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, a mandat mu počinje mirovati protekom tog roka.

(3) Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, član Gradskog vijeća nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

(4) Član Gradskog vijeća može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

(5) Ako član Gradskog vijeća po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 3. ovog članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.

(6) Član Gradskog vijeća može tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Gradskog vijeća, a mirovanje mandata počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.

(7) Mirovanje mandata iz osobnih razloga ne može trajati kraće od 6 mjeseci, a vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti osmog dana od dana dostave pisane obavijesti predsjedniku Gradskog vijeća.

Članak 45.

(1) Član Gradskog vijeća ima prava i dužnosti:

• sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća
• raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća
• predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata
• postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,
• postavljati pitanja gradonačelniku i zamjeniku/nicima gradonačelnika,
• sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,
• prihvatiti se članstva u  najviše 3 radna tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće
• tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od upravnih odjela i službi Grada te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge,
• uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost.

(2) Član Gradskog vijeća ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Gradskog vijeća.

(3) Ostala prava i dužnosti člana Gradskog vijeća utvrđuju se Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 46.

(1) Poslovnikom Gradskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova Gradskog vijeća, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća.

(2) Gradsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Gradskog vijeća, te predsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća u obavljanju njihovih dužnosti.

1.1.  RADNA TIJELA

Članak 47.

Radna tijela Gradskog vijeća su:

• Komisija za izbor i imenovanja,
• Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost,
• Mandatna komisija.

Članak 48.

Komisija za izbor i imenovanja, predlaže:

• izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća,
• izbor i razrješenje članova radnih tijela Gradskog vijeća,
• imenovanje i razrješenje i drugih osoba određenih ovim Statutom i drugim odlukama Gradskog vijeća,
• propise  o naknadama članova Gradskog vijeća.

Članak 49.

Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost:

• predlaže Statut Grada i Poslovnik Gradskog vijeća,
• predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta odnosno Poslovnika Gradskog vijeća,
• razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge Gradskom vijeću,
• obavlja i druge poslove određene ovim Statutom.

Članak 50.

Mandatna komisija:

• na konstituirajućoj sjednici obavještava Gradsko vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih članova Gradskog vijeća, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,
• obavještava Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na dužnost člana Gradskog vijeća, te o zamjenicima člana Gradskog vijeća koji umjesto njih počinju obavljati dužnost,
• obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata člana Gradskog vijeća po sili zakona, o mirovanju mandata iz osobnih razloga i o mirovanju mandata zbog obnašanja nespojive dužnosti te o zamjeniku člana Gradskog vijeća koji umjesto njega počinje obavljati dužnost,
• obavještava Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata člana Gradskog vijeća.

Članak 51.

(1) Gradsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća.

(2) Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Gradsko vijeće posebnim odlukama.

2. GRADONAČELNIK

Članak 52.

(1) Gradonačelnik zastupa Grad Donji Miholjac  i nositelj je izvršne vlasti Grada Donjeg Miholjca.

(2) Mandat gradonačelnika počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog gradonačelnika.

Članak 53.

U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik:

• priprema prijedloge općih akata,
• izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,
• utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenje proračuna, prijedlog izmjene proračuna,
• podnosi izvješće o ostvarenju proračuna za siječanj- lipanj,
• upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog vijeća, odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina i  drugom raspolaganju imovinom Grada Donjeg Miholjca čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima, (ako je 0,5% iznosa prihoda veći od 1.000.000. kuna odluku donosi predstavničko tijelo, kao i kad je 0,5% iznosa prihoda veći od 70.000,00 kuna)
• upravlja prihodima i rashodima Grada,
• upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,
• odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad, do 500.000,00 kn
• donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,
• imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,
• imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,
• imenuje i razrješava predstavnike Grada Donjeg Miholjca u tijelima javnih ustanova i ustanova kojih je osnivač Grad Donji Miholjac, trgovačkih društava u kojima Grad Donji Miholjac ima udjele ili dionice i drugih pravnih osoba kojih je Grad Donji Miholjac osnivač, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
• utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela Grada,
• predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
• razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana,
• imenuje i razrješava upravitelja vlastitog pogona,
• donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisvanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti,
• sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti,
• donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisvanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova,
• daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga,
• podnosi istodobno s izvješćem o izvršenju proračuna izvješće o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture i programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za prethodnu godinu,
• propisuje red prvenstva za kupnju stana iz programa društveno poticanoj stanogradnji,
• provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada u skladu s posebnom odluku Gradskog vijeće o poslovnim prostorima,
• organizira zaštitu od požara na području Grada i vodi brigu o uspješnom provođenju i poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara,
• usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Gradu,
• nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,
• daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
• obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela  mjesnih odbora,
• obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

(2) Gradonačelnik je dužan izvijestiti Gradsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 1. podstavka 9. ovog članka tromjesečno do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje.

(3) Gradonačelnik odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. podstavka 13.  objavljuje se u prvom broju Službenog glasnika Grada Donjeg Miholjca koji slijedi nakon donošenja odluke.

Članak 54.

(1) Gradonačelnik može osnovati radna tijela Gradonačelnika u cilju učinkovitijeg i djelotvornijeg rada u obavljanju izvršnih poslova iz djelokruga Grada Donjeg Miholjca.

(2) Radna tijela gradonačelnika stručno obrađuju pojedina pitanja, daju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, prate stanje u pojedinim područjima ili pripremaju određeni materijal.

(3) Gradonačelnik će posebnim aktom urediti mjerila za određivanje naknade, odnosno naknadu članovima radnih tijela.

Članak 55.

(1) Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje  srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

(2) Gradsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

(3) Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko  jedan zahtjev sadrži veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

(4) Gradsko vijeće ne može zahtijevati  od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 56.

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća u roku od 8 dana od dana donošenja, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 8 dana donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti  nadležno tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt i dostaviti odluku o obustavi općeg akata.

Članak 57.

1. Gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca nema zamjenika.

(2) U slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju  svoje dužnosti gradonačelnika  će zamijenit privremeni zamjenik kojeg će imenovati iz reda članova predstavničkog tijela.

(3) Odluku o imenovanju privremenog zamjenika iz reda članova predstavničkog tijela općinski načelnik, odnosno gradonačelnik može promijeniti tijekom mandata.

(4) Privremeni zamjenik ovlašten je obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada.

Članak 58.

(1) Gradonačelniku mandat prestaje po sili zakona:

- danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

- danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,

- danom prestanka prebivališta na područja Grada Donjeg Miholjca,

- danom prestanka hrvatskog državljanstva,

- smrću.

(2) U slučaju prestanka mandata gradonačelnika nastupom okolnosti iz stavka 1. ovog članka prije isteka 2 godine mandata, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.

Članak 59.

(1) Referendum se može raspisati  radi opoziva gradonačelnika.

(2) Na postupak referenduma za opoziv odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma.

(3) Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje 2/3 članova Gradskog vijeća. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

(4) Prijedlog za raspisivanje referenduma  iz stavka 1. ovog članka može predložiti i 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada Donjeg Miholjca. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od birača.

(5) Gradsko vijeće ne smije raspisati referendum za opoziv gradonačelnika prije proteka roka od 6 mjeseci od  održanih izbora, ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni zbori za gradonačelnika.         

Članak 60.

(1) Ako je raspisivanje referenduma predložilo 2/3 članova Gradskog vijeća, Gradsko vijeće je dužno izjasniti se o podnesenom prijedlogu i donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga. Odluku o raspisivanju referenduma Gradsko vijeće donosi dvotrećinskom većinom  svih članova Gradskog vijeća.

(2) Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% ukupnog broja birača Grada Donjeg Miholjca predsjednik Gradskog vijeća dužan je zaprimljeni prijedlog dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga radi utvrđivanja da li je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača. Ako je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača Gradsko vijeće će raspisati referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 61.

(1) Ako prije isteka  dvije godine mandata prestane mandat Gradonačelnika Vlada Republike Hrvatske raspisat će prijevremene izbore za gradonačelnika a do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika obnaša povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

VII. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA

Članak 62.

Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu Donjem Miholjcu  sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina.

Članak 63.

(1) Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu Donjem Miholjcu  imaju pravo:

• predlagati tijelima Grada Donjeg Miholjca mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina u Gradu Donjem Miholjcu uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu;
• isticati kandidate za dužnosti u tijelima Grada Donjeg Miholjca;
• biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radno tijelo Gradskog vijeća, a tiče se položaja nacionalne manjine;

(2) Način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1.  uredit će se poslovnikom Gradskog vijeća Grada Donjeg Miholjca.

Članak 64.

Gradonačelnik je dužan u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina, odnosno predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Grada Donjeg Miholjca, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.

Članak 65.

(1) Na području Grada Donjeg Miholjca pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine.

(2) Zastava nacionalne manjine može se uz zastavu Republike Hrvatske i zastavu Grada Donjeg Miholjca isticati na poslovnim zgradama u kojima nacionalna manjina ima sjedište  i u svečanim prigodama značajnim za nacionalnu manjinu.

Članak 66.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu u službene svrhe upotrebljavati i druge simbole i znamenja svoje nacionalne manjine  i to:

• u sastavu svojih pečata i žigova
• u natpisnim pločama na poslovnim zgradama u kojima imaju sjedište te u službenim i svečanim prostorijama
• u zaglavljima službenih akata koje donose.

Članak 67.

(1) U svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može se izvoditi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine.

(2) Prije izvođenja himne i/ili svečane pjesme nacionalne manjine, obvezatno se izvodi himna Republike Hrvatske.

Članak 68.

(1) Grad Donji Miholjac, u skladu s mogućnostima financijski pomaže rad kulturnih i drugih udruga koje osnivaju pripadnici nacionalnih manjina, radi očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

(2) Grad Donji Miholjac osigurava sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina i pripadnika nacionalne manjine.

VIII. UPRAVNA TIJELA

Članak 69.

(1) Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Donjeg Miholjca, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada.

(2) Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

(3) Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i službe (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

(4) Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Članak 70.

Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju opće akte tijela Grada.

Članak 71.

Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su Gradonačelniku.

Članak 72.

Sredstva za rad upravnih tijela, osiguravaju se u Proračunu Grada Donjeg Miholjca, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

IX. JAVNE SLUŽBE

Članak 73.

Grad Donji Miholjac u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 74.

(1) Grad Donji Miholjac osigurava obavljanje  djelatnosti iz članka 74. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

(2)  Gradonačelnik imenuje i razrješava predstavnike Grada Donjeg Miholjca u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koji je osnivač Grad Donji Miholjac.

(3) Obavljanje određenih djelatnosti Grad Donji Miholjac može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora sukladno Zakonu.

X. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 75.

(1) Na području Grada Donjeg Miholjca osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

(2) Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora.

(3) Mjesni odbor je pravna osoba.

Članak 76.

(1) Mjesni odbori na području Grada Donjeg Miholjca su:

Mjesni odbor Donji Miholjac, za područje naselja Donji Miholjac,

Mjesni odbor Sveti Đurađ, za područje naselja Sveti Đurađ,

Mjesni odbor Podravski Podgajci, za područje naselja Podravski Podgajci,

Mjesni odbor Rakitovica, za područje naselja Rakitovica,

Mjesni odbor Miholjački Poreč, za područje naselja Miholjački Poreč,

Mjesni odbor Radikovci, za područje naselja Radikovci,

Mjesni odbor Golinci, za područje naselja Golinci.

(2) Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća  i prikazuju se na kartografskom prikazu  koji je sastavni dio te odluke.

Članak 77.

(1) Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10 % građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, organizacije i udruženja građana, te Gradonačelnik.

(2) U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku Gradonačelniku.

Članak 78.

(1) Gradonačelnik  u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku  utvrđenim zakonom i ovim Statutom.

(2) Ako Gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i  po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana  dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.

(3) Pravovaljani prijedlog Gradonačelnik upućuje Gradskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

Članak 79.

U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

Članak 80.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 81.

(1) Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

(2) Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća  mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

(3) Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora i pitanja vezana uz obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća uz odgovarajuću primjenu odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 82.

(1) Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko vijeće.

(2) Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.

Članak 83.

(1) Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 3 do 7 članova.

(2) Broj članova vijeća mjesnog odbora se određuje prema broju stanovnika na području mjesnog odbora na način da se do 30 stanovnika  bira jedan član vijeća mjesnog odbora na približno  100 do 500 stanovnika, a za preko 500 stanovnika jedan član vijeća na približno 500 do 1000 stanovnika.

(3) Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora.

Članak 84.

(1) Vijeće mjesnog odbora iz svog sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća  na vrijeme od četiri godine.

(2) Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora.

Članak 85.

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora,  poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika.

Članak 86.

Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšavanju  zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području

Članak 87.

Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 88.

Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i donacija pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće.

Članak 89.

Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora  obavljaju upravna tijela Grada na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnih tijela Grada.

Članak 90.

(1) Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora  mogu dati tijela mjesnog odbora, 20 % birača koji imaju prebivalište na području mjesnog odbora i Gradonačelnik.

(2) O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Gradsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje  građana mjesnog odbora za koje se traži  promjena područja.

Članak 91.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradonačelnik.

Gradonačelnik  može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora predložiti Gradskom vijeću raspuštanje vijeća mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.           

XI. IMOVINA  I  FINANCIRANJE  DONJEG MIHOLJCA

Članak 92.         

Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu Donjem Miholjcu, čine imovinu Grada Donjeg Miholjca

Članak 93.

(1) Imovinom Grada upravljaju Gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog gospodara.

(2) Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada.

Članak 94.

(1) Grad Donji Miholjac ima  prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

(2) Prihodi Grada Donjeg Miholjca su:

• gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Gradskog vijeća,
• prihodi od stvari u vlasništvu  Grada i imovinskih prava,
• prihod od  trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,
• prihodi od koncesija,
• novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Donji Miholjac u skladu sa zakonom,
• udio u zajedničkom porezu prema posebnom zakonu,
• sredstva pomoći Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,
• drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 95.

(1) Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada Donjeg Miholjca iskazuju se u proračunu Grada Donjeg Miholjca.

(2) Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu.

(3) Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 96.

(1) Proračun Grada Donjeg Miholjca i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

(2) Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Članak 97.

(1) Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom.

(2) Gradonačelnik je dužan, kao jedini ovlašteni predlagatelj, utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga Gradskom vijeću na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom.

(3) Ako se  proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika ili drugog ovlaštenog predlagatelja utvrđenog Poslovnikom Gradskog vijeća donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 98.

(1)Kada je raspušteno Gradsko vijeće, a Gradonačelnik nije razriješen, do imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Gradsko vijeće financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi Gradonačelnika.

(2)U slučaju da je gradonačelnik onemogućen je u obavljanju svojih dužnosti i proračun nije donesen do isteka roka privremenog financiranja, odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka na prijedlog privremenog zamjenika gradonačelnika donosi Gradsko vijeće.

Članak 99.

(1) Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

(2) Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

Članak 100.

(1) Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće.

(2) Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo financija.

Članak 101.

Grad Donji Miholjac će sukladno odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputama i drugim aktima ministarstva nadležnog za financije na mrežnim stranicama Grada objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava tako da su informacije lako dostupne i pretraživ.

XII. AKTI GRADA

Članak 102.

Gradsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju  proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke.       

Gradsko vijeće donosi rješenja, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 103.

Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskog vijeća.

Članak 104.

Radna  tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke.

Članak 105.

Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 103. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te nadzire zakonitost rada upravnih tijela.

Članak 106.

(1) Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).

(2) Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Osječko-baranjske županije.

(3) Na donošenje pojedinačnih akata na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.

(4) U izvršavanju općih akata Gradskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

Članak 107.

(1) Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje donose u samoupravnom djelokrugu Gradsko vijeće i gradonačelnik obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

(2) Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 108.

Nadzor zakonitosti općih akata koje donosi Gradsko vijeće u samoupravnom djelokrugu obavljaju nadležna tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

Članak 109.

Detaljnije odredbe o aktima Grada Donjeg Miholjca i postupku donošenja akata utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 110.

(1) Opći akti se prije nego što stupe na snagu, objavljuju  u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca.

(2) Opći akti stupaju na snagu osmog  dana od dana objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu prvog dana nakon dana objave.

(3) Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 111.

(1) Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika i upravnih tijela Grada je javan.

(2) Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 112.

(1) Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se:

• javnim održavanjem sjednica,
• izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
• objavljivanjem općih akata i drugih akata u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca i na mrežnim stranicama Grada Donjeg Miholjca

(2) Javnost rada Gradonačelnika osigurava se:

                  -      održavanjem redovnih  mjesečnih konferencija za medije,

• izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
• objavljivanjem općih akata i drugih akata u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca i na mrežnim stranicama Grada Donjeg Miholjca.

(3) Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja.

XIV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Članak 113.

Način djelovanja gradonačelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.

Članak 114.

Gradsko vijeće posebnom odlukom propisuje tko se smatra lokalnim dužnosnikom u obnašanju javne vlasti te uređuje sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javne vlasti.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća, Gradonačelnik i Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Gradskog vijeća.

Članak 116.

(1) Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca, osim članaka 41., 57., 60., 61. i 62. koji stupaju na snagu danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane i članka 83. koji stupa na snagu danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih  redovnih izbora za vijeća mjesnih odbora.

(2) Članovi Gradskog vijeća zatečeni na dužnosti u trenutku stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 144/20.) nastavljaju s obavljanjem dužnosti do isteka tekućeg mandata.

(3) Osobe zatečene na dužnosti zamjenika Gradonačelnika u trenutku stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 144/20.)  nastavljaju s obnašanjem dužnosti do isteka tekućeg mandata.

(4) Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Donjeg Miholjca (Službeni glasnik Grada Donjeg Miholjca 3/09, 7/09, 2/13,, 6/13, 1/18. i 1/20.), osim članaka  21., 35., 36., 37., 38. i 39.  koji prestaju važiti danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane.

KLASA:     012-03/21-01/1

URBROJ:   2115/01-01-21-3

Donji Miholjac, 19. veljače 2021.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Josip Lukačević,v.r.               

 

U Službenom glasniku br. 9/22. objavljen je 

 

ISPRAVAK

STATUTA GRADA DONJEG MIHOLJCA

 

U članku  83 .  u stavku 2. Statuta Grada Donjeg Miholjca umjesto teksta: „a za preko 500 stanovnika jedan član vijeća na približno 500 do 1000 stanovnika“, treba stajati tekst: a za preko 500 stanovnika jedan član vijeća na približno 50 do 100 stanovnika.

KLASA:     012-03/21-01/1

URBROJ:   2158-5-04-22-4

Donji Miholjac, 12. listopada 2022.

PROČELNICA:

Sanja Hatvalić, mag iur.,v.r.

 

    

U Službenom glasniku br. 7/09 objavljen je

POSLOVNIK

GRADSKOG VIJEĆA GRADA DONJEG MIHOLJCA

            I.  UVODNE ODREDBE

Članak 1.

            Unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća Grada Donjeg Miholjca (u daljnjem tekstu: Vijeće) uređuje se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Statutom Grada i ovim Poslovnikom.

Članak 2.

            Ovim Poslovnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Vijeća i to:

-           postupak konstituiranja Vijeća,

-           početak obavljanja vijećničke dužnosti i prestanak mandata vijećnika,

-           prava i dužnosti vijećnika,

-           postupak izbora i imenovanja u Vijeću,

-           prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

-           djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Vijeća,

-           način rada i odlučivanja Vijeća,

-           druga pitanja od značaja za rad Vijeća.

 

II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA, POČETAK OBAVLJANJA
    VIJEĆNIČKE DUŽNOSTI I PRESTANAK MANDATA VIJEĆNIKA

Članak 3.

            Konstituiranje Vijeća obavlja se u skladu s odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 4.

            Vijeće je konstituirano danom održavanja prve sjednice Vijeća, uz uvjet da tom zasjedanju nazoči većina ukupnog broja vijećnika.

Članak 5.

            Privremeni predsjedatelj Vijeća, do izbora predsjednika Vijeća, je najstariji izabrani vijećnik.

            Nakon otvaranja sjednice na prijedlog predsjedatelja vijećnici biraju zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika.

            Privremeni predsjedatelj obavlja proziv vijećnika s liste vijećnika koju je sačinilo Gradsko izborno povjerenstvo, te obavještava vijećnike o broju nazočnih vijećnika sjednici i o tome koji su ga vijećnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

            Vijećnik počinje obavljati dužnost vijećnika danom konstituiranja Vijeća, a zamjenik vijećnika danom ostavke vijećnika podnesene Vijeću.

Članak 6.

            Privremeni predsjedatelj konstatira da je uz poziv na konstituirajuću sjednicu priložen i prijedlog dnevnog reda sjednice.

            Na prijedlog privremenog predsjedatelja ili vijećnika dnevni red se može mijenjati na način što pojedine točke dnevnog reda mogu zamijeniti mjesta, što će se izostaviti pojedine točke ili dnevni red dopuniti novim točkama.

            O svakoj predloženoj izmjeni glasuje se posebno. Glasovanje se provodi javnim izjašnjavanjem vijećnika dizanjem ruku "za" ili "protiv" prijedloga.

            Prijedlog za izmjenu dnevnog reda usvojen je kad je za njega glasovala većina nazočnih vijećnika.

            Nakon glasovanja iz prethodnog stavka, predsjedatelj Vijeća daje na usvajanje dnevni red u cjelini. Glasovanje se provodi na način iz stavka 3.

            Dnevni red je u cjelini usvojen kad je za njega glasovala većina nazočnih vijećnika.

Članak 7.

            Vijeće ima Mandatnu komisiju.

            Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana.

            Predsjednika i članove Mandatne komisije bira Vijeće na prijedlog najmanje tri vijećnika.

            O svakom se prijedlogu glasuje posebno.

            Vijećnik smije glasovati samo za jedan od ponuđenih prijedloga.

            Glasovanje se provodi javnim izjašnjavanjem vijećnika dizanjem ruku "za" ili "protiv" prijedloga odnosno „suzdržan“.

            Za predsjednika i članove Mandatne komisije izabrani su vijećnici koji su dobili najveći broj glasova.

Članak 8.

            Mandatna komisija, odnosno njen predsjednik:

-           na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih članova Vijeća, podnesenim ostavkama na člana Vijeća, podnesenim zahtjevima za stavljanje u mirovanje mandata zbog nespojivosti obnašanja dužnosti, te o zamjenicima članova koji umjesto njih otpočinju obavljati dužnost člana Vijeća;

- na ostalim sjednicama Vijeća, a prema ukazanoj potrebi podnosi izvješće vijeću o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, zahtjevima za mirovanje mandata, kao i o zamjenicima članova koji umjesto njih počinju obavljati dužnost vijećnika.

Članak 9.

            Nakon izvješća predsjednika Mandatne komisije o provedenim izborima, privremeni predsjedatelj pozvat će vijećnike da daju pred Vijećem prisegu.

            Tekst prisege glasi:

            “Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Gradskog vijeća Grada Donjeg Miholjca obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog, socijalnog i kulturnog probitka grada, Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Grada i da ću štiti ustavni poredak Republike Hrvatske.”

            Tekst prisege izgovara predsjedatelj, a nakon izrečenog cijelog teksta vijećnici izgovaraju riječ "prisežem".

            Svaki vijećnik potpisuje tekst prisege i predaje je predsjedniku Vijeća.

            Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Vijeća, kao i zamjenik vijećnika kada počinje obavljati dužnost vijećnika, polažu prisegu na prvoj sjednici Vijeća na kojoj su nazočni.

            III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 10.

            Vijećnik ima prava i dužnosti:

-           sudjelovati na sjednicama Vijeća i na njima govoriti i glasovati;

-           podnositi prijedloge i postavljati pitanja;

-           postavljati pitanja gradonačelniku i njegovim zamjenicima;

-           sudjelovati na sjednicama radnih tijela i u njima govoriti, a u radnim tijelima kojih

            je član i glasovati;

-           prihvatiti izbor u članstvu radnih tijela koji mu svojim odlukama odredi Vijeće.

            Vijećnik nije dužan prihvatiti članstvo u radnom tijelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela.

           Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena ovim Poslovnikom, odnosno odlukom Vijeća sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 11.

            Vijećniku se dostavljaju:

-           zapisnici sjednica Vijeća;

-           glasila i druge publikacije koje izdaje Vijeće.

            Izvješća, analize i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Vijeću, dostavljaju se vijećnicima u sažetku, a na njihov zahtjev dostavit će im se u izvorniku.

            Vijećniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima i stručnim službama grada i drugim tijelima grada, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Vijeću.

            Vijećnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 12.

            Vijećnici su dužni čuvati povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju dužnosti vijećnika i za to su odgovorni prema zakonu.

Članak 13.

            Za vrijeme dok obavlja dužnost vijećnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzetničke aktivnosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatak da je član Vijeća.

Članak 14.

            Vijećnicima se izdaje iskaznica vijećnika.

            O izdavanju iskaznica vijećnika i o evidenciji izdanih iskaznica brine se predsjednik Vijeća ili osoba koju predsjednik ovlasti.

Članak 15.

            Vijećnik  od dana konstituiranja Vijeća, odnosno od dana stupanja na dužnost vijećnika, do dana prestanka mandata ima pravo na naknadu utvrđenu Statutom, ovim Poslovnikom odnosno odlukom Vijeća sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 16.

            U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti.

            Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

            Predsjednik će klubovima vijećnika, u okviru tehničkih mogućnosti, osigurati uvjete rada.

IV. IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA PRAVA I  DUŽNOSTI  PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

1. Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća

Članak 17.

            Na konstituirajućoj sjednici Vijeća biraju se predsjednik i potpredsjednici Vijeća.

            Predsjednik i potpredsjednici se biraju iz redova članova Vijeća.

            Predloženi kandidati za predsjednika i potpredsjednika ne moraju biti nazočni na sjednici, ali moraju dati pisani pristanak na predloženu dužnost.

            Nakon izbora predsjednika Vijeća, izabrani predsjednik Vijeća zauzima mjesto predsjednika i nastavlja predsjedavati sjednici Vijeća.

Članak 18.

            Pravo predlagati kandidate za predsjednika i potpredsjednike Vijeća ima svaki vijećnik.

            Prijedlozi kandidata za predsjednika i potpredsjednika Vijeća mogu se davati pojedinačno ili skupno (listom).

            Predloženi vijećnik ili vijećnici postaju kandidati za predsjednika ili potpredsjednika Vijeća ukoliko se za prijedlog njihove kandidature javno izjasni dizanjem ruku "za" najmanje 5 vijećnika.

Članak 19.

            Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća provodi se javnim glasovanjem.

            Na prijedlog najmanje pet prisutnih vijećnika, Vijeće može odlučiti da se glasuje tajno.

            Prijedlog da se glasuje tajno predsjedatelj će staviti na glasovanje. Prijedlog je usvojen ukoliko se dizanjem ruku za prijedlog izjasni većina nazočnih vijećnika.

Članak 20.

            Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika.

            Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.

Čanak 21.

            Tajnim glasovanjem ravna predsjedatelj. Kod tajnog glasovanja predsjedatelju pomažu i dva vijećnika koje izabere Vijeće, vodeći računa o stranačkoj strukturi Vijeća.

            Vijećnicima se predaju glasački listići, a predaju istih, na popisu vijećnika bilježi predsjedatelj ili osoba koju predsjedatelj ovlasti.

            U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića. Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 22.

            Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

            Glasuje se zaokruživanjem rednog broja ispred kandidata.

            Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

            Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate vijećnik glasovao.

Članak 23.

            Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjedatelj objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

            Privremeni predsjedatelj, u prisutnosti vijećnika koji su mu pomagali, objavljuje koliko je vijećnika od ukupnog broja vijećnika primilo glasačke listiće, koliko je vijećnika ukupno glasovalo, koliki je broj nevažećih listića, te koliko je vijećnika glasovalo za izbor pojedinog kandidata.

            Nakon toga privremeni predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani.        

Članak 24.

            Ukoliko se predsjednik i potpredsjednik Vijeća biraju javno, glasovanje se provodi tako da se vijećnici izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno uzdržavanjem od glasovanja.

            Javno glasovanje provodi se istodobnim dizanjem ruku.

            Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je "za" prijedlog zatim tko je "protiv" prijedloga odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja.

            Glasove prebrojava privremeni predsjedatelj Vijeća ili osoba koju predsjedatelj ovlasti.

            Rezultat glasovanja utvrđuje i objavljuje predsjedatelj.

Članak 25.

            Za predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova svih vijećnika.

2. Prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća

Članak 26.

            Predsjednik Vijeća:

-           predstavlja Vijeće;

-           saziva i organizira, te predsjeda sjednicama Vijeća;

-           upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak;

-           predlaže dnevni red sjednice Vijeća;

-           brine se o postupku donošenja akata i odluka;

-           usklađuje rad radnih tijela;

-           objavljuje rezultate glasovanja Vijeća;

-           potpisuje akte i odluke koje donosi Vijeće;

-           upućuje donesene akte i odluke nadležnom tijelu radi proglašenja;

-           daje suglasnost na putovanja vijećnika izvan države, kada im je u svojstvu vijećnika poziv upućen od pojedine strane države ili inozemne i međunarodne organizacije;

-           brine se o suradnji Vijeća s gradonačelnikom;

-           određuje sastav privremenih delegacija Vijeća za posjete stranim predstavničkim  tijelima i organizacijama;

-           ostvaruje i druga prava i dužnosti utvrđena Statutom, ovim Poslovnikom, odnosno odlukom Vijeća sukladno zakonu i drugim propisima.

            Predsjednik Vijeća, prema potrebi saziva međustranački kolegij, koji se sastoji od predsjednika klubova Vijećnika.

            Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku Vijeća, a u njegovoj odsutnosti i po njegovom ovlaštenju, obavljaju poslove iz njegove nadležnosti.

            U odsutnosti predsjednika Vijeća sazivanje, organiziranje i predsjedavanje sjednicama Vijeća, kao i druge poslove u svezi s tim, obavlja potpredsjednik Vijeća.

 

V. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA,

    TE NJEGOVIH ZAMJENIKA

Članak 27.

            Gradonačelnik i njegovi zamjenici nazoče sjednicama Gradskog vijeća i sudjeluju u njegovom radu.

            Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Gradskog vijeća.

Članak 28.

            Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njegovu radu, iznosi stajališta gradonačelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava gradonačelnika o stajalištima i mišljenjima Gradskog vijeća, odnosno radnih tijela.

            Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Gradsko vijeća ili radno tijelo može, a smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 29.

            Način i postupak pokretanja razrješenja gradonačelnika i njegovih zamjenika propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutom Grada Donjeg Miholjca.

VI. RADNA TIJELA VIJEĆA

Članak 30.

            Za proučavanje i razmatranje pojedinih područja, pripremu i predlaganje odluka i drugih akata iz nadležnosti Vijeća, Vijeće osniva stalna i povremena povjerenstva, komisije i druga radna tijela.

Članak 31.

            Radno tijelo Vijeća osniva se odlukom kojom se utvrđuje djelokrug, sastav i broj članova radnog tijela.

Članak 32.

            Radno tijelo ima predsjednika i određeni broj članova, koje bira Vijeće.

            Predsjednik i članovi radnog tijela biraju se među vijećnicima, tako da sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Vijeća.

            U radno tijelo Vijeća mogu se kao članovi imenovati i pojedini znanstveni, stručni ili javni djelatnici.

Članak 33.

            Pravo predlagati kandidate za predsjednike i članove pojedinih radnih tijela Vijeća ima svaki vijećnik.

            Predloženi vijećnik ili vijećnici postaju kandidati za predsjednika ili članove radnog tijela ukoliko se za prijedlog njihove kandidature javno izjasni dizanjem ruku "za" najmanje 5 vijećnika.

            Izbor predsjednika i članova pojedinog radnog tijela provodi se javnim glasovanjem.

            Za predsjednika i člana pojedinog radnog tijela izabran je kandidat koji dobije većinu glasova nazočnih vijećnika.

Članak 34.

            Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad radnog tijela, saziva ga, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama.

            Mandat predsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Vijeća.

            Predsjednik i članovi radnog tijela mogu podnijeti ostavku.

            U slučaju ostavke Vijeće bira na prvoj idućoj sjednici novog člana radnog tijela.

            Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na osobnu inicijativu, a dužan ju je sazvati na obrazloženi zahtjev predsjednika Vijeća ili trećine članova radnog tijela.

            Ukoliko predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada ju je dužan sazvati, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.

            Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje član kojeg odredi radno tijelo.

Članak 35.

            Radna tijela donose odluke većinom glasova nazočnih članova, a o radu na sjednici vodi se zapisnik.

            Pozive i materijale, odnosno zaključke sa svojih sjednica radno tijelo dužno je dostaviti predsjedniku Vijeća, odnosno osobi koju on ovlasti za koordiniranje rada radnih tijela Vijeća.

            Radno tijelo podnosi izvješće o svom radu Vijeću najmanje jednom godišnje, odnosno kada to Vijeće zatraži.

VII. NAČIN RADA I ODLUČIVANJA VIJEĆA

1.  Sazivanje sjednice

Članak 36.

            Rad Vijeća odvija se na sjednicama.

            Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća po potrebi, u skladu s usvojenim Programom rada Vijeća za kalendarsku godinu, a najmanje jednom u tri mjeseca.

            Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

            Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz prethodnog stavka ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku 15 dana.

            Nakon proteka rokova iz stavka 4. ovog članka sjednicu Vijeća može sazvati na zahtjev 1/3 članova Vijeća čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 37.

            Za sjednice Vijeća dostavlja se vijećnicima prijedlog dnevnog reda s materijalima koji čine prilog uz svaku točku dnevnog reda, tekst i obrazloženje podnesenog prijedloga, te skraćeni zapisnik prethodne sjednice.

            Prijedlog dnevnog reda s materijalima dostavlja se vijećnicima u pravilu najkasnije pet dana prije dana za koji je sjednica zakazana.

            U slučaju kada je neophodno hitno donijeti pojedini akt, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu Vijeća bez dostavljanja dnevnog reda i materijala u roku iz stavka 2. ovog članka, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

Članak 38.

            Sjednice Vijeća mogu se sazvati I elektroničkim putem, te se ista može održati putem video veze, odnosno video konferencijom.

2. Otvaranje i tijek sjednice

Članak 39.

            Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj spriječenosti ili odsutnosti potpredsjednik Vijeća.

            Za vrijeme zamjene predsjednika, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 40.

            Nakon otvaranja sjednice Vijeća predsjednik utvrđuje nazočnost potrebnog broja vijećnika, obavještava o tome vijećnike, te koji su ga vijećnici obavijestili o spriječenosti prisustvovanju sjednici.

            Sjednica Vijeća može se održati ukoliko je nazočna većina svih vijećnika.

Članak 41.

            Nazočnost većine vijećnika utvrđuje se prozivanjem vijećnika.

            Nazočnost se mora utvrditi na početku sjednice. U slučaju potrebe nazočnost se može utvrditi i tijekom sjednice kada predsjednik ocijeni da više nije nazočan dovoljan broj vijećnika ili kada to zatraži najmanje tri vijećnika.

            Ukoliko predsjednik na početku sjednice utvrdi da sjednici nije nazočna većina svih vijećnika Vijeća, odgađa sjednicu Vijeća za određeno vrijeme. Ukoliko tu činjenicu predsjednik utvrdi tijekom sjednice, sjednicu prekida i zakazuje nastavak sjednice.

            O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju i odsutni vijećnici.

Članak 42.

            Prije utvrđivanja dnevnog reda sjednice, Vijeće sa abecedne liste vijećnika, bira dva ovjerovitelja zapisnika. Nakon toga Vijeće razmatra zapisnik o radu s prethodne sjednice Vijeća.

Članak 43.

            Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se na početku sjednice.

            Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

            U prijedlogu dnevnog reda predsjednik obavezno uvrštava točke dnevnog reda koje predloži gradonačelnik u pismenoj formi.

            Svaki vijećnik ima pravo predložiti izmjenu i dopunu dnevnog reda.

            Nakon predlaganja izmjena i dopuna dnevnog reda, najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red ispravi ili dopuni pojedinim predmetom.

            Poslije donošenja odluka iz prethodnog stavka, predsjednik Vijeća daje na usvajanje dnevni red u cijelosti.

            Prijedlozi izmjena i dopuna dnevnog reda, kao i dnevni red u cijelosti, usvajaju se većinom glasova nazočnih vijećnika.

            Ukoliko sjednica Vijeća traje dulje od jednog dana, predsjednik Vijeća može naknadno predložiti nadopunu dnevnog reda novim predmetima.

Članak 44.

            Nakon utvrđivanja dnevnog reda sjednice Vijeća prelazi se na raspravljanje i to redoslijedom utvrđeni dnevnim redom.

            Tijekom sjednice može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih pitanja.

            Na početku rasprave o svakom pitanju predlagatelj može davati dopunsko usmeno obrazloženje.

Članak 45.

            U radu i odlučivanju na sjednici Vijeća imaju pravo i dužnost sudjelovati svi vijećnici.

            Pročelnici upravnih tijela sudjeluju u radu sjednice Vijeća kada su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga rada tih tijela, te po potrebi daju objašnjenja, kao i odgovore na pitanja vijećnika.

            U radu sjednice Vijeća kao gosti nazoče svi koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Članak 46.

            Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku prije rasprave i tijekom rasprave, sve do njezinog zaključenja.

            Tijekom rasprave vijećnici mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja, te postavljati pitanja u svezi sa predloženim rješenjima.

            Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

            U raspravi se govori najduže 10 minuta. Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i duže.

            Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput. Ukoliko o istoj temi isti vijećnik govori drugi i svaki slijedeći put može govoriti najviše 3 minute.

            Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

            Predsjednik Vijeća osigurava da govornik ne bude ometen ili spriječen u svom govoru.

Članak 47.

            Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili, s tim da u redoslijedu govornika prednost imaju predsjednici klubova vijećnika.

            Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika i povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik će dati riječ čim to ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.

Članak 48.

            Predlagatelj može, tijekom rasprave sve do donošenja odluke o prijedlogu, svoj prijedlog povući.        

           O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.

Članak 49.

            Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

            Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjednik Vijeća zaključuje sjednicu.

3. Odlučivanje

Članak 50.

            Na sjednici Vijeća se o svakom predmetu iz utvrđenog dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je Poslovnikom predviđeno drukčije.

            Odluke Vijeće donosi većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova Vijeća, ukoliko Statutom Grada, Zakonom ili drugim propisom nije utvrđena druga većina.

            Statut Grada, Proračun i Završni račun Vijeće donosi većinom glasova svih članova Vijeća.        

            Ukoliko je ovim Poslovnikom predviđeno da se pojedini akti donose na prijedlog određenog broja vijećnika, prijedlog se smatra podnesenim ako ga podnese jedan vijećnik, a podrži javnim glasovanjem pet vijećnika.

Članak 51.

            Postupak donošenja akata i odluka pokreće se podnošenjem prijedloga za donošenje akata i odluka, uz koji se mora priložiti tekst prijedloga tih akata i odluka.

            Pravo predlagati akte i odluke Vijeća ima svaki vijećnik, radna tijela Vijeća, gradonačelnik i njegovi zamjenici.           

            Ukoliko je predlagatelj pojedini vijećnik ili grupa vijećnika, gradonačelnik ili njegovi zamjenici mogu zatražiti da se prije odlučivanja prijedlog dostavi radnoj grupi nadležnoj za taj prijedlog, te da se o prijedlogu raspravlja i odlučuje tek nakon što radna grupa iznese svoje mišljenje o prijedlogu.

            Isti zahtjev mogu postaviti i klubovi vijećnika.

Članak 52.

            Prijedlog akta i odluke sadrži:

-           prijedlog za donošenje odluke i akta,

-           zakonsku osnovu donošenja,

-           ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se odnose na sadržaj prijedloga,

-           ocjenu potrebnih sredstava za provođenje akta i odluke,

-           tekst prijedloga,

-           tekst prijašnje odluke i akta ukoliko se novim aktom i odlukom traži njihova izmjena,

-           odgovarajuća dokumentacija, ali samo ukoliko je neophodna za donošenje akta i  odluke.        

           Prijedlogu se prilaže i mišljenje odgovarajućeg radnog tijela ukoliko je ono o njemu zauzelo stav.

Članak 53.

            O prijedlogu akta i odluke može se voditi rasprava u Vijeću. O prijedlogu raspravljaju vijećnici u svoje ime i u ime klubova vijećnika, te u ime radnih tijela čiji su članovi.         

            Svi ovlašteni predlagači mogu podnositi amandmane na prijedlog odluke ili općeg akta.

            Amandmani se podnose u pisanom obliku.

            Amandmani se mogu podnositi od trenutka podnošenja prijedloga odluke ili općeg akta do zaključenja rasprave o tom prijedlogu.

            O amandmanima se glasuje prije glasovanja o prijedlogu odluke ili općeg akta.

            Amandman je prihvaćen kada za njega glasa većina nazočnih vijećnika.

            Nakon završene rasprave o prijedlogu odluke i akta prelazi se na glasovanje.

Članak 54.

            Glasovanje na sjednici u pravilu je javno.      

            Vijećnici glasuju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga.

            Javno glasovanje provodi se istovremeno, dizanjem ruku ili poimeničnim izjašnjavanjem.

            Predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je "za" prijedlog, zatim tko je "protiv" prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja.

            Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani vijećnik ustane i izgovara "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno uzdržan.

            Na prijedlog najmanje pet vijećnika Vijeće može odlučiti da se poimenično javno glasuje.

            Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Tajnim glasovanjem upravlja predsjednik Vijeća uz pomoć dva vijećnika koje izabere Vijeće, vodeći računa o stranačkoj strukturi Vijeća.

            O tajnom glasovanju vodi se posebni zapisnik.

            Predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultate.

4. Održavanje reda na sjednici

Članak 55.

            Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

            Ukoliko predsjednik Vijeća ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, može vijećniku izreći disciplinsku mjeru.

            Za remećenje reda na sjednici predsjednik Vijeća može izreći slijedeće disciplinske mjere: opomenu, opomenu s unošenjem u zapisnik, opomenu s oduzimanjem riječi, opomenu s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, te opomenu s isključenjem sa sjednice.

            Predsjednik može, ukoliko se i nakon izricanja ovih mjera ne uspostavi red na sjednici, odrediti kraći ili duži prekid sjednice.

5. Zapisnik

Članak 56.

 

            O radu sjednice vodi se zapisnik.

            Zapisnik sadrži podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o provedenoj raspravi, te o donesenim odlukama.

            U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinim točkama.

Članak 57.

            Vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

            O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.

            Prihvaćene primjedbe unose se u zapisnik sjednice na kojoj su iznijete, a odgovarajuće izmjene i dopune u zapisnik prethodne sjednice.

            Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno koji je izmijenjen sukladno prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.

Članak 58.

            Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik i dva ovjerovitelja.

            Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva predsjednik Vijeća.

            Svaki vijećnik ima pravo uvida u izvornik zapisnika.

Članak 59.

            Sjednice Vijeća tonski se snimaju.

            Vijećnicima, na njihov zahtjev, mora biti omogućeno preslušavanje tonske snimke sjednice.

6. Javnost rada

Članak 60.

            Rad Vijeća je javan. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno u slučajevima predviđenim posebnim zakonom ili općim aktom.

            Vijeće, odnosno radno tijelo, obavještava javnost o svom radu, stavovima i odlukama koje je donijelo, kao i o temama o kojima je raspravljalo.

            Javnost može biti djelomično ograničena tehničkim ograničenjima, s time da se nazočnost novinara ne ograničava.

            Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni materijali i dokumenti Vijeća koji su, u skladu s posebnim propisima, klasificirani stupnjevima tajnosti prema posebnom zakonu.

            Način rukovanja dokumentima koji se smatraju tajnim tajnom uređuje se uputom predsjednika Vijeća.

           Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i druga sredstva priopćavanja.

            Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća uz suglasnost predsjednika Vijeća. Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo uz suglasnost predsjednika Vijeća.

VIII.  DONOŠENJE POSLOVNIKA GRADSKOG VIJEĆA

Članak 61.

            Poslovnik Gradskog vijeća donosi se većinom glasova svih vijećnika Gradskog vijeća po postupku propisanom za donošenje odluka i drugih općih akata.

            Predlagatelj Poslovnika je Odbor za izradu Statuta Grada Donjeg Miholjca i Poslovnika Gradskog vijeća.

            Postupak za promjenu Poslovnika pokreće se na način i po postupku utvrđenom za promjenu Statuta Grada Donjeg Miholjca.

IX. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 62.

            Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Damir Kupanovac,v.r.

 

U Službenom glasniku br. 2/13 objavljen je

POSLOVNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA

POSLOVNIKA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DONJEG MIHOLJCA

Članak 1.

Članak 3. mijenja se i glasi:

«Konstituiranje Vijeća obavlja se u skladu s odredbama Zakona lokalnim izborima.»

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

«Vijeće se smatra konstituiranim izborom predsjednika vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina vijećnika.»

Članak 3.

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

«Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova – privremeni predsjedatelj.»   

Članak 4.

U članku 17.  iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

«Jedan potpredsjednik se bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz rade predstavničke manjine, na prijedlog predstavničke manjine».

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4., a stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 5.

U članku 24. stavku 1. riječ «potpredsjednik» zamjenjuje se riječju «potpredsjednici».

U stavku 3. riječ «uzdržao» zamjenjuje se riječju «suzdržao».

Članak 6.

U Članku 25. riječ «potpredsjednik» zamjenjuje se riječju «potpredsjednici».

 

Članak 7.

U Članku 27. stavku 1. riječ «njegovi» zamjenjuje se riječju «njegov».

Članak 8.

U članku 36. stavku 4. brojka 15 zamjenjuje se brojkom 8.

Članak 9.

U članku 50. stavku 3. riječi «završni račun» mijenja se u «godišnji obračun».

Članak 10.

Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da utvrdi i izda pročišćeni tekst Poslovnika.

Članak 11.

Ovaj Poslovnik o izmjenama i dopunama poslovnika stupa na snagu osmi dan od dana objave u «Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca.»

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Damir Kupanovac,v.r.